Predlog obrazovnih standarda – standarda postignuća
11. februar 2013.
Međunarodni Festival pameti
11. februar 2013.SRETENJE – DAN DRŽAVNOSTI SRBIJE
Državnim praznicima u jednoj zemlji obeležavaju se godišnjice najznačajnijih istorijskih događaja čime se naglašava njihov poseban značaj u okviru nacionalne ili opšte istorije.
I dok u svakoj zemlji postoji više državnih praznika, onaj najznačajniji naziva se nacionalni praznik.
Nacionalni praznik Republike Srbije jeste Sretenje – Dan državnosti Srbije.
Nacionalni praznik Sretenje – Dan državnosti Srbije obeležava se 15. i 16. februara u spomen na 15. februar 1804. godine kada je u Orašcu kod Aranđelovca, pod Karađorđevim vođstvom, doneta odluka o početku oružanog ustanka protiv otomanske vlasti (Prvi srpski ustanak), kao i na 15. februar 1835. godine kada je na skupštini u Kragujevcu proglašen prvi ustav u našoj istoriji – Ustav Kneževine Srbije, poznat i kao Sretenjski ustav.
Republika Srbija obeležava nacionalni praznik od 2001. godine.
*
* *
Proces oslobođenja i obnavljanja državnosti bio je dugotrajan i složen, a okončan je 1878. godine kada je na Berlinskom kongresu Kneževina Srbija priznata za nezavisnu i samostalnu državu.
Uspostavljanje novovekovne srpske države obuhvatilo je više aspekata, među kojima su najznačajniji uspostavljanje organa državne vlasti (pre svega Narodne skupštine), obrazovnog sistema, oružanih snaga, kao i formiranje najznačajnijih institucija kulture i nauke (Velika škola kao preteča Univerziteta u Beogradu, Matica srpska, Narodna biblioteka Srbije, Društvo srpske slovesnosti kao preteča Srpske akademije nauka i umetnosti, Narodno pozorište, Arhiv Srbije i dr.).
Poseban doprinos uspostavljanju i jačanju atributa državnosti u tom razdoblju dali su pripadnici dinastije Obrenović, kneževi Miloš Veliki i Mihailo, kao i knez i kralj Milan Prvi.
Ubrzo nakon međunarodnog priznanja, Kneževina Srbija 1882. godine proglašena je kraljevinom.
Nakon Majskog prevrata 1903. godine u Kraljevini Srbiji došlo je do promene vladarske porodice – Obrenoviće su zamenili Karađorđevići u ličnosti kralja Petra Prvog.
Tokom Prvog balkanskog rata 1912. godine Kraljevina Srbija oslobodila je Kosovo i Metohiju i time u značajnoj meri zaokružila svoju državnu teritoriju.
Razdoblje Prvog svetskog rata bilo je obeleženo masovnim stradanjem civila i pripadnika oružanih snaga, uništavanjem materijalnih i kulturnih dobara, ali i velikim pobedama u bitkama na Ceru i Kolubari (1914.), kao i probojem Solunskog fronta (15. septembar 1918.). Nakon četiri teške ratne godine, Srbija je oslobođena od Austrougarske okupacije, 1. novembra 1918.
U Beogradu je 1. decembra 1918. godine proglašena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca što je označilo da je Kraljevina Srbija svoju državnost unela u novostvorenu državu.
Drugi svetski rat, koji je na teritoriji bivše Kraljevine Jugoslavije vođen od 1941. do 1945. godine, imao je istovremeno odlike oslobodilačke i antifašističke borbe i građanskog sukoba.
Posle oslobođenja zemlje došlo je do njene potpune transformacije iz monarhije u republiku. Na teritoriji predratne Kraljevine Jugoslavije, 1945. godine je nastala država pod nazivom Demokratska Federativna Jugoslavija. Krajem iste godine ova država dobija novi naziv Federativna Narodna Republika Jugoslavija. Ustavom iz 1963. godine naziv je promenjen u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ) .
Krajem prošlog veka došlo je do građanskog rata i raspada zajedničke države koja je na određeni način nastavila da egzistira kao zajednička država dve dotadašnje konstitutivne republike – Srbije i Crne Gore.
Zajednička država trajala je sve do 2006. godine kada su dotadašnje članice zajedničke države, Srbija i Crna Gora, obnovile svoju državnu samostalnost.
*
* *
Državni simboli Republike Srbije su grb, zastava i himna.
Narodna skupština Republike Srbije, jednoglasno je vratila Srbiji sadašnje državne simbole Preporukom o korišćenju grba, zastave i himne od 17. avgusta 2004. godine. Tekst preporuke bio je osnov za donošenje Zakona o izgledu i upotrebi grba, zastave i himne na sednici Narodne skupštine Republike Srbije od 11.maja 2009. godine.
Ustavom Republike Srbije utvrđeno je da Republika Srbija ima svoj grb, zastavu i himnu.
Državni grb Republike Srbije koristi se kao Veliki grb i kao Mali grb.
Zastava Republike Srbije postoji i koristi se kao Narodna zastava i kao Državna zastava.
Državna himna Republike Srbije jeste svečana pesma „Bože pravde”.
Narodna skupština donela je 2009. godine Zakon o izgledu i upotrebi grba, zastave i himne Republike Srbije. Prema tom zakonu, grb Republike Srbije jeste grb utvrđen Zakonom o grbu Kraljevine Srbije od 16. juna 1882. godine i koristi se kao Veliki grb i kao Mali grb.
Zastava Republike Srbije postoji i koristi se kao Državna zastava i kao Narodna zastava.
Izgled grba, zastave i tekst himne objavljeni su u „Službenom glasniku RS“, br. 36/2009 i nalaze se na sajtu Vlade Republike Srbije (www.srbija.gov.rs).
Tekst državne himne „Bože pravde” glasi:
„Bože pravde, ti što spase
od propasti dosad nas,
čuj i odsad naše glase
i od sad nam budi spas.
Moćnom rukom vodi, brani
budućnosti srpske brod,
Bože spasi, Bože hrani,
srpske zemlje, srpski rod!
Složi srpsku braću dragu
na svak dičan slavan rad,
sloga biće poraz vragu
a najjači srpstvu grad.
Nek na srpskoj blista grani
bratske sloge zlatan plod,
Bože spasi, Bože hrani
srpske zemlje, srpski rod!
Nek na srpsko vedro čelo
tvog ne padne gneva grom
Blagoslovi Srbu selo
polje, njivu, grad i dom!
Kad nastupe borbe dani
k’ pobedi mu vodi hod
Bože spasi, Bože hrani
srpske zemlje, srpski rod!
Iz mračnoga sinu groba
srpske slave novi sjaj
nastalo je novo doba
Novu sreću, Bože daj!
Otadžbinu srpsku brani
pet vekovne borbe plod
Bože spasi, Bože brani
moli ti se srpski rod!”